Borna – knez Gačana

Borna – knez Gačana. Knez Borna je u hrvatskoj historiografiji sve do najnovijeg doba bio prikazan kao negativna povijesna ličnost. To tendenciozno tumačenje se u novijoj historiografiji mijenja, a time i Bornina uloga u razvitku hrvatske državnosti. Borna se 818. godini u franačkim analima spominje kao dux Guduscanorum, tj. kao knez Gačana. Najstarije je to spominjanje etnonima Gačanin u povijesti, doduše u latinskoj izvedenici. Nešto kasnije se Borna spominje kao dux Dalmatiae, tj. knez Dalmacije, što očito govori da je proširio svoju vlast na jugu i na kraju se 821. g. spominje kao dux Dalmatiaeatque Liburniae, što će reći da je konačno zavladao i Liburnijom. Borna je prvi hrvatski knez koji je zagospodario širim hrvatskim prostorom od rijeke Raše u Istri pa sve do rijeke Cetine na jugu i postavio temelje prve srednjovjekovne hrvatske države. Očito ga je odabrala moćna Franačka da uspostavi vazalnu vlast na istočnoj obali Jadrana kao protutežu dotadašnjoj bizantskoj vlasti. U Heristallu ga je s izaslanicima Gačana primao sam car Ludovik Pobožni, što govori o njegovu položaju i moći. Iako nema dokaza, drži se da je bio pokršten (premda se ne može to tvrditi i za sav narod). Borna je očito bio na razini povijesnoga zadatka i iskoristio povijesnu priliku utemeljiti srednjovjekovnu hrvatsku državu. Lik je izradio akademski kipar Mate Čvrljak iz Labina