Aurel Kostelić

Aurel Kostelić (1933.–1996.) – redovni profesor na Strojarskom i brodograđevnom fakultetu, rođen u Otočcu. Diplomirao je na Strojarsko brodograđevnom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao (1975.). U nastavu je uveo niz novih predmeta: Primjena elektroničkih računala, Oblikovanje proizvoda, Konstruiranje pomoću računala, Znanost o konstruiranju, Informatika i modeliranje i Teorija proizvoda. Bio je idejni začetnik osnivanja Praktikuma za konstruiranje pomoću računala na fakultetu. Gostovao je kao znanstvenik na stranim sveučilištima (Houston, Los Angeles, Rim, Milano, na postdiplomskom studiju europskog centra za mir Ujedinjenih naroda (ECMIR), sudjelovao je u osnivanju studija elektrostrojarstva na Sveučilištu u Osijeku. U međunarodnima znanstvenim krugovima prof. Kostelić je prepoznatljiv kao začetnik Teorije proizvoda koju je razvijao kao član međunarodnog udruženja WDK (Workshop Design Konstruktion), te kao član međunarodnog uređivačkog odbora časopisa Journal of Engineering Design. Kostelić je bio i glazbeno nadaren, imao je lijepi i ugodni bariton, pjevao je neko vrijeme u akademskom zboru Ivan Goran Kovačić. Lik je izradio akademski kipar Nikolay Borisovich Burtasenkov iz Rusije.

Zlatko Šimunović

Zlatko Šimunović (1936.–1995.) – slikar, rođen je u Otočcu. Završio je Likovnu akademiju u Zagrebu 1962. g. u klasi Marina Tartaglie. Nakon toga postaje suradnik na Majstorskoj radionici Krste Hegedušića. Bio je svjetski poznat sa svojima mobilima i različitim prostornim formama koje su bile promjenjive najbolje prikazane njegovim ciklusom Transformobili. U Laroussovoj dvotomnoj knjizi Umjetnost i umjetnički oblik 1970. uvršten kao jedan od dvadesetak umjetnika konstruktivističke struje iz bivše države, odnosno geometrizma. Njegova likovna rješenja zasnovana su na osnovnima geometrijskim oblicima koje preoblikuje i razlaže matematičkom preciznošću. Marton Davis je 1979. g. upotrijebio jednu njegovu konstrukciju kao ilustraciju za svoje djelo Govoreći matematički. Bavio se dizajnom i TV scenografijom, ilustracijama i karikaturama, opremom interijera i inima primijenjenim zadatcima, ali glavninu opusa posvetio je opsesivnim vizijama onostranoga, preciznim konstrukcijama polimorfnih kadrova, ludičkim izumima. Lik je izradio akademski kipar Gabriele Gottoli iz Verone – Italija.

Karlo Mirth

Karlo Mirth (1917.–2013.) – publicist, rođen u Otočcu. U Zagrebu je završio studij šumarstva. Još kao srednjoškolac objavljuje članke u Ličkoj slozi, Hrvatskom Dnevniku i Hrvatskom Narodu. 1945. emigrira u Italiju u iseljenički logor. Na Rimskom sveučilištu studira novinarstvo, u Španjolskoj španjolski jezik i kulturu, a odlaskom u SAD studira i magistrira bibliotekarstvo i informatiku. Pokreće glasoviti časopis Croatia Press, šireći istinu o Hrvatskoj. Bio je deset puta predsjednik Hrvatske akademije u Americi (The Croatian Academy of America), 1993. proglašen je njenim doživotnim počasnim predsjednikom. 1958. gospodin Mirth pokrenuo je kulturno-znanstveni časopis Journal of Croatian Sudies, na kojega su bila pretplaćena ugledna američka i svjetska sveučilišta poput Harvarda, Yalea, Columbije, biblioteke Stanforda i Berkleya, zatim mnoga u Kanadi, Zapadnoj Europi i Australiji, u Istočnoj Europi poput Poljske, Čehoslovačke i Mađarske. Journal of Croatian Sudies postao je kroz svojih 40 godina tiskanja najveći hrvatski časopis u Americi. Karlo Mirth, publicist, urednik, poliglot, izdavač i esejist, bio je vodeća intelektualna figura hrvatske dijaspore u Americi u drugoj polovici 20. st. u borbi za hrvatske nacionalne interese. Lik je izradio kipar Marčelo Starčić iz Kanfanara.

Josip Barković

Josip Barković (1918.–2011.) – književnik, rođen u Otočcu. Osnovnu školu i četiri razreda gimnazije završio je u Otočcu, učiteljsku školu u Gospiću i Karlovcu. Upisao je Filozofski fakultet u Zagrebu, ali ga je rat spriječio da završi studij. Od 1945. g. urednik je informativnih i kulturnih emisija Radio Zagreba. Radio je u redakciji tjednika Naprijed, a zatim je bio urednik kulturne rubrike istog lista. Bio je urednik časopisa Izvor i Krugovi te glavni urednik kulturne rubrike Vjesnika. Od 1976. do 1978. bio je predsjednik Društva književnika Hrvatske. Barković je plodni, angažirani i samozatajni pisac, poznat širokom krugu ljubitelja književnosti po svojim romanima Sinovi slobode i Dolina djetinjstva, ali i po sedam psiholoških romana s društvenom tematikom i sudbinom pojedinca, po šest zbirki pripovijedaka, među kojima je i Zeleni dječak, namijenjen najmlađim čitateljima, a posebno po svojoj antologijskoj priči Jabuka, bez koje je teško zamisliti solidnu antologiju suvremene hrvatske proze. Lik je izradio akademski kipar Vincent di Vicenzo iz Kanade.

Alfons Dalma

Alfons Dalma (1919.–1999.) – novinar i publicist, rođen u Otočcu pod pravim imenom Stjepan Tomičić. Već sa 17 godina je otišao u Zagreb i radio je kao slobodni novinar za katolički list Hrvatska straža. Započeo je kao prevoditelj u Hrvatskoj agenciji za novinare. Bio je i dopisnik iz Pariza1939. prelazi u katolički list Hrvatski Glas. Nakon uspostave NDH i zabrane tog lista, Tomičić prelazi u novinsku agenciju Croatia. 1945. se probio do Beča i odmah potom do Salzburga, kada mijenja ime u Alfons Dalma. Pored pisanja i uređivanja u nekoliko značajnih listova na njemačkomu jeziku, novinarski vrhunac karijere mu je bio postavljenje za glavnog urednika na ORF-u. Za svoj rad Dalma je bio odlikovan s više prestižnih europskih odlikovanja. Pored novinarstva, Dalma je bio publicist i prevoditelj. Ukupno mu je tiskano 11 knjiga, ponajviše iz političkog života. Pored publicističkog rada Dalma se bavio prevođenjem djela Giovannina Guareschija (Don Camillound Peppone) na njemački jezik. Lik je izradio akademski kipar Amancio Gonzales Andres iz Španjolske.

Share your memories with us

#discoverotocac

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA